Nordijski stručnjaci dosta raspravljaju o Nordijskoj dijeti. Kao što samo ime kaže Nordijska dijeta se općenito bazira na hrani koja se normalno jede i uzgaja u nordijskom području koje obuhvaća dansku, Finsku, Norvešku i Š vedsku.
Tipično, nordijska dijeta uključuje cjelozrne žitarice poput raži, ječma i zobi, bobice i drugo voće, povrće poput kupusa, kelja i korjenitih povrća poput mrkve i krumpira, masne ribe poput lososa, skuše i haringe te nakraju i grahorica.
Mnogi to nazivaju nordijska dijeta a u stvari je to nova prehrambena kultura razvijena između 2009 i 2013 s posebnim naglaskom na gastronomiji, zdravlju i okolišu. Nova Nordijska dijeta bazira se na nordijskim namirnicama ali se može prilagoditi i drugim dijelovima svijeta a da još uvijek rati ista pravila.
Protivno Mediteranskoj dijeti, koja uključuje maslinovo ulje, ova dijeta preferira ulje uljane repice koje sadrži mnogo mono-nezasićenih masnoća. Također sadrži i nešto alfa-linoleinske kiseline to je biljna verzija omega-3 masne kiseline a slična je omega-3 masnim kiselinama koje se normalno nalaze u ribljem mesu.
Ulje uljane repice može pomoći u smanjenju razine lošeg LDL kolesterola i time umanjiti rizik za srčane bolesti i udar. Postoji mogućnost da je ovo ulje bolje za zdravlje kardiovaskularnog sustava od nekih drugih masnoća. Ova dijeta posebno naglašava potrebu za prekidom unosa rafiniranih namirnica i masnih namirnica poput kobasica ili slanine.
Zdravstvene koristi nordijske dijete
U posebnom izvještaja iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je posebno istaknuta da i Nordijska i Mediteranska dijeta smanjuju rizik od raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Nordijska dijeta utječe i na mršavljenje. Sveučilište istočne Finske je dodatno ustanovilo da ovakva vrsta prehrane regulira i potiskuje aktivaciju gena odgovornih za neke upalne procese u tijelu a za koje se smatra da u pridonose mnogim kroničnim bolestima i debljanju.
Rafinirane namirnice je mnogo lakše jesti i probaviti što dovodi do prejedanja i debljanja. Kako Nordijska dijeta uklanja takve namirnice iz prehrane sprječava se prejedanje i time i debljanje.
Prehrana koja se bazira više na biljnim namirnicama je bolja za okoliš jer se stvara mnogo manje stakleničkih plinova. Naime oko 14,5% svih stakleničkih plinova na svijetu dolazi iz uzgoja stoke. Nekoliko studija je pokazalo da uzgoj stoke više utječe na zagrijavanje klime nego svi avioni, vlakovi, brodovi, automobili i kamioni zajedno.
Zaključak
Mediteranska dijeta se u ovom trenutku smatra možda najboljom što se tiče zdravstvenih koristi. No Nordijska dijeta stvara sve veći efekt u kulinarskoj kulturi i sve više se govori o zdravstvenim koristima takve prehrane.
U mnogim pogledima je vrlo slična Mediteranskoj dijeti ali uz nekoliko ključnih razlika kao ulje uljane repice umjesto maslinovog. Također koristi namirnice koje se prirodno uzgajaju u sjevernim područjima.
Izvori:
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0011/365285/hen-58-eng.pdfHEALTH EVIDENCE NETWORK SYNTHESIS REPORT 58
European Food and Nutrition Action Plan 2015-2020
Health-promoting Nordic dietreduces inflammatory gene activity in adipose tissue
Healthy Nordic Diet downregulates he expression of gene sinvolved in inflammation in subcutaneous adipose tissue in individuals with features of the metabolic syndrome