U posljednje vrijeme, insekti su postali predmet velikog interesa kao alternativni izvor proteina, posebno u kontekstu održivosti i rastuće globalne populacije. Iako su u mnogim dijelovima svijeta već dugo dio tradicionalne prehrane, na Zapadu su još uvijek relativno nepoznati. Nedavna istraživanja, poput onog koje je proveo Wesley Hermans sa Sveučilišta u Maastrichtu, otkrivaju potencijal insekata kao izvora proteina koji može podržati rast mišića, što otvara nova pitanja o njihovoj ulozi u modernoj prehrani.

Zašto odabrati insekte kao izvor proteina?

Proteini su temeljni gradivni blokovi ljudskog tijela, ključni za rast i regeneraciju mišića. Oni osiguravaju aminokiseline potrebne za sintezu novih proteina, što je proces koji omogućuje mišićima da se oporave i ojačaju nakon fizičkog napora. Tradicionalno, proteini se dobivaju iz životinjskih izvora poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda, koji su bogati esencijalnim aminokiselinama i visoke su biološke vrijednosti. Međutim, uzgoj stoke, kao glavni izvor tih namirnica, nosi značajne ekološke posljedice.

Stočarstvo je odgovorno za čak 14-18% globalnih emisija stakleničkih plinova, što ga čini jednim od najvećih uzročnika klimatskih promjena. Proces uzgoja stoke uključuje emisije metana, plina s daleko većim potencijalom zagrijavanja od ugljičnog dioksida. Osim toga, stočarstvo zahtijeva ogromne količine resursa – 70% krčenja šuma u Amazoniji povezano je s dobivanjem pašnjaka za stoku, dok trećina svjetske obradive zemlje služi za proizvodnju stočne hrane. Uz to, masovni uzgoj stoke troši oko 50% svjetske pitke vode, dok na istoj površini zemljišta koja je potrebna za proizvodnju jednog kilograma mesa može se proizvesti znatno veća količina biljne hrane poput povrća ili žitarica.

U tom kontekstu, insekti se nameću kao održiva alternativa. Njihov uzgoj zahtijeva znatno manje resursa – manje vode, hrane i prostora – te proizvodi daleko manje emisija stakleničkih plinova. Primjerice, insekti emitiraju samo djelić metana u usporedbi sa stokom. Osim ekoloških prednosti, nutritivna vrijednost insekata također je impresivna. Sadrže visok udio proteina s kompletnim aminokiselinskim profilom te su bogati mikronutrijentima poput željeza i cinka.
Stoga insekti predstavljaju ne samo održivu opciju već i nutritivno bogat izvor proteina koji može zadovoljiti potrebe rastuće globalne populacije i smanjiti negativan utjecaj prehrambene industrije na okoliš.

Nutritivno gledano, insekti sadrže visok udio proteina (čak 50-82% u suhoj tvari), uključujući svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za ljudsko tijelo. Njihov aminokiselinski profil usporediv je s tradicionalnim životinjskim proteinima, a uz to su bogati vitaminima B skupine, mineralima poput željeza i cinka te zdravim masnim kiselinama (1) (5).

Mogu li proteini iz insekata potaknuti rast mišića?

Kako bi se utvrdila učinkovitost proteina iz insekata u poticanju rasta mišića, Wesley Hermans i njegov istraživački tim proveli su studiju koja je usporedila unos proteina iz brašnara (mealworm) s mliječnim proteinima. Ovo istraživanje uključilo je 24 zdrava, rekreativno aktivna muškarca koji su sudjelovali u programu vježbanja s otporom koristeći jednu nogu, nakon čega su konzumirali proteinski shake koji je sadržavao 30 grama proteina iz jednog od dva izvora. Cilj studije bio je analizirati kako oba proteina utječu na sintezu mišićnih proteina, proces ključan za rast i regeneraciju mišića.

Rezultati su pokazali da su oba izvora proteina – i mliječni i oni dobiveni iz insekata – jednako učinkovito potaknuli sintezu mišićnih proteina, kako u mirovanju tako i nakon vježbanja. Analizom krvi i mišićnih biopsija tijekom petosatnog razdoblja nakon konzumacije utvrđeno je da su aminokiseline iz oba izvora brzo apsorbirane u krvotok te ugrađene u mišićno tkivo unutar samo dva sata. Ovi podaci potvrđuju da insekti mogu biti jednako djelotvorni kao tradicionalni izvori proteina kada je riječ o podržavanju rasta mišića.

Ova studija ima značajne implikacije, ne samo za prehrambenu znanost već i za održivost. Proteini iz insekata predstavljaju ekološki prihvatljivu alternativu tradicionalnim životinjskim proteinima, s manjim utjecajem na okoliš. S obzirom na ove rezultate, osobe koje traže alternativne izvore proteina – bilo zbog ekoloških razloga ili zbog prehrambenih preferencija – mogu razmotriti uključivanje insekata u svoju prehranu bez straha da će time ugroziti svoj napredak u izgradnji mišićne mase.(5).

Ovi rezultati potvrđuju da insekti mogu biti jednako djelotvorni kao tradicionalni izvori proteina u podržavanju rasta mišića.

Održivi potencijal insekata

Osim nutritivnih prednosti, uzgoj insekata ima značajne ekološke benefite. Insekti zahtijevaju manje hrane, vode i prostora za uzgoj te proizvode manje otpada u usporedbi s tradicionalnim stočarstvom. Njihov uzgoj također može pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova i otpada hrane jer se često hrane organskim otpadom .
Industrija proizvodnje proteinskih prahova na bazi insekata već bilježi rast, a očekuje se daljnji razvoj tehnologije kako bi se povećala prihvaćenost ovih proizvoda među potrošačima (3) (5).

Potencijalni rizici konzumacije proteina iz insekata

Alergijske reakcije: Jedan od glavnih rizika povezanih s konzumacijom insekata je mogućnost alergijskih reakcija. Insekti sadrže hitin, protein u njihovom egzoskeletu, koji kod nekih ljudi može izazvati alergije. Osobe alergične na školjkaše ili grinje posebno su osjetljive jer hitin može djelovati kao alergen na sličan način kao i proteini iz tih izvora.

Anti-hranjive tvari: Insekti mogu sadržavati anti-hranjive tvari, poput tanina i oksalata, koje smanjuju apsorpciju esencijalnih nutrijenata, uključujući proteine i minerale. To može utjecati na biološku dostupnost hranjivih tvari, posebno ako se insekti konzumiraju kao glavni izvor proteina.

Mikrobiološki rizici: Ako insekti nisu pravilno uzgojeni ili obrađeni, mogu sadržavati patogene mikroorganizme poput bakterija (npr. Salmonella ili Escherichia coli). Pravilna termička obrada ključna je za smanjenje ovih rizika (2).

Kontaminanti i toksini: Insekti mogu akumulirati teške metale ili pesticide iz okoliša u kojem su uzgajani. Ovo je posebno važno za insekte uzgajane u nekontroliranim uvjetima ili divljini.

Psihološka barijera i prihvaćenost: Iako nije zdravstveni rizik u užem smislu, psihološka odbojnost prema konzumaciji insekata može utjecati na prehrambene navike pojedinaca i njihovu spremnost da prihvate insekte kao dio prehrane.

Istraživanja poput Hermansovog jasno pokazuju da insekti imaju potencijal postati održiva alternativa tradicionalnim izvorima proteina. Njihova nutritivna vrijednost i sposobnost poticanja rasta mišića čine ih privlačnom opcijom za one koji žele smanjiti svoj ekološki otisak ili izbjeći konzumaciju životinjskih proizvoda. Iako će možda trebati vremena da se prevladaju kulturne barijere prema konzumaciji insekata, njihova budućnost u prehrambenoj industriji izgleda obećavajuće.

Iako proteini iz insekata nude nutritivne i ekološke prednosti, njihova sigurnost ovisi o pravilnom uzgoju, obradi i regulaciji. Važno je provoditi dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjeli potencijalni zdravstveni rizici te osigurala sigurnost potrošača kroz stroge standarde proizvodnje i kontrole kvalitete.

Reference

1. Moore DR, Robinson MJ, Fry JL, Tang JE, Glover EI, Wilkinson SB, et al. Ingested protein dose response of muscle and albumin protein synthesis after resistance exercise in young men. Am J Clin Nutr. 2009;89(1):161-8.
2. Paddon-Jones D, Sheffield-Moore M, Katsanos CS, Zhang XJ, Wolfe RR. Differential stimulation of muscle protein synthesis in elderly humans following isocaloric ingestion of amino acids or whey protein. Exp Gerontol. 2006;41(2):215-9.
3. Burd NA, Gorissen SH, van Vliet S, Snijders T, van Loon LJ. Differences in postprandial protein handling after beef compared with milk ingestion during postexercise recovery: a randomized controlled trial. Am J Clin Nutr. 2015;102(4):828-36.
4. Van Vliet S, Shy EL, Abou Sawan S, Beals JW, West DW, Skinner SK, et al. Consumption of whole eggs promotes greater stimulation of postexercise muscle protein synthesis than consumption of isonitrogenous amounts of egg whites in young men. Am J Clin Nutr. 2017;106(6):1401-12.
5. Churchward-Venne TA, Pinckaers PJM, van Loon JJA, van Loon LJC. Consideration of insects as a source of dietary protein for human consumption. Nutr Rev. 2017;75(12):1035-45.
6. Hermans WJH, Senden JM, Churchward-Venne TA, Paulussen KJM, Fuchs CJ, Smeets JSJ, et al. Insects are a viable protein source for human consumption: from insect protein digestion to postprandial muscle protein synthesis in vivo in humans: a double-blind randomized trial. Am J Clin Nutr. 2021;114(3):934-44.