Davno je bila jezgra zdrave prehrane drevnih Inka, kvinoja stekla popularnost među ljudima koji su zdravstveno osvješteni. Sjeme koje izvorno raste u Južnoj Americi, kvinoja sadrži proteine, vlakna i brojne minerale. Relativno je niske masnoće, bez kolesterola i ima lagani okus i teksturu sličnu kuskusu. Možete kuhati kvinoju za doručak ili ga dodati u krumpiriće, salate i bezbroj drugih jela.
U jednoj šalici kuhane kvinoje možete pronaći osam grama proteina i pet grama vlakana koji potiču mršavljenje, ali uz to kvinoja je također jedna od rijetkih biljnih namirnica koja se smatra izvorom potpunih proteina, što znači da sadrži sve esencijalne aminokiseline koje tijelo ne može samo proizvesti.
Podrijetlo kvinoje
Kvinoja potječe od sjemena biljke Chenopodium quinoa, koja prirodno raste u Kolumbiji, Peruu, Čileu, Boliviji i drugim južnoameričkim zemljama, gdje se navodno konzumira tisućama godina. Š panjolski osvajači su pripisivali kvinoju primitivnim i inferiornim osobama i obeshrabrivali su kultiviranje kvinoje i zato je dugo bila nepoznata na zapadu. Dok većina kvinoje i dalje dolazi iz Južne Amerike, sada se več uzgaj i u druigm djelovima svijeta. Pseudo-žitarica, quinoa zapravo ima više zajedničkog s repom i špinatom nego žitaricama.
Sastav kvinoje
Kvinoja ima impresivan nutritivni profil. Jedna čaša ima čak 8 g proteina, 4 g nezasićenih masnoća i nema kolesterola. Bogata je vlaknima, s 5 g dijetalnih vlakana i napunjena mineralima. Jedna šalica će vam dati dovoljno mangana, željeza, magnezija, bakra i fosfora. Kvinoja, kao puretina, također je bogata triptofanom, kemijskim prethodnikom serotonina.
Prednosti kvinoje
Za vegetarijance, Kvinoja nudi cjeloviti izvor proteina. Dok grah, žitarice i orašasti plodovi sadrže bjelančevine, većina ih ne sadrži dovoljno aminokiselina da bi se smatrali cjelovitim bjelančevinama. Čak i ako niste vegetarijanac, kvinoja može biti izvrstan dodatak vašoj prehrani ako tražite izvor proteina koji ima manje masti i bez kolesterola. Kvinoja može biti ukusan način dodavanja više vlakana vašoj prehrani.
Potrošnja
Kvinoja je tek nedavno privukla pozornost izvan Latinske Amerike. Kvinoja se kuha slično riži, dodajte vodu, prokuhate i pustite da lagano kuha dok nije meka. Iako to nije žitarica, možete koristiti kvinoju u obrocima i receptima koji obično zahtijevaju žitarice. Također je popularna u salatama, juhama i jelima za doručak. Budući da je kvinoja teksturozno slična kuskusu, možete ga dodati u bliskoistočnu kuhinju. Svaka bolja prodavaonica danas ima kvinoju na policama.
Upozorenja
Prije kuhanja ili konzumiranja uvijek jako dobro isperite. Sjeme kvinoje sadrži sapunine na svojoj površini, kemikalije poput sapuna koje bi štite biljke od opasnosti iz okoliša. Iako Agencija za zaštitu okoliša SAD-a kaže da su saponini generalno bezopasni, oni ponekad čine da kvinoja ima gorak okus. Kod nekih osoba saponini mogu izazvati bolove u želucu i crijevima, proljev i grčeve, osip na koži i crvene mrlje. Iako se kvinoja smatra hipoalergenskom hranom iapk može izazvati i alergijske reakcije kod nekih osoba pa treba biti pažljiv.
Uvijek dobro isperite kvinoju prije kuhanja.