eMršavljenje

Hrana s niskim udjelom ugljikohidrata – Što treba znati?

Hrana s niskim udjelom ugljikohidrata

Vjerojatno ste svugdje čuli ili pročitali da treba jesti manje ugljikohidrata i jednostavno treba birati hranu koja toga ima manje. Da bi znali zašto je to tako i zašto svi to savjetuju potrebno je shvatiti što je konkretno hrana s manjim udjelom ugljikohidrata i koje su njezine prednosti. Hrana s manjim udjelom ugljikohidrata se smatram onom koja sadrži manje od 40% ugljikohidrata ili mnogo manje nego ostalih potrebnih tvari poput bjelančevina i minerala. Nemojte ovo 40% uzeti kao generalno pravilo jer i 400 grama šećera u 6 dl vode je 40% a to je puno ugljikohidrata.

Ljudsko tijelo koristi ugljikohidrate ga glavni i primarni izvor energije za svakodnevni rad. Međutim, povremeno uzimamo kroz hranu veću količinu ugljikohidrata nego što tijelo realno treba za dnevni rad. Višak unesenih ugljikohidrata se pretvara u masne zalihe, a svima je poznato što to znači za vaš izgled i kilograme.

Ukoliko unosimo hranu koja sadrži manje ugljikohidrata nego što tijelo treba, onda tijelo mora uzeti energiju iz nekog drugog izvora. Energija se može uzeti iz ostatka hrane koju ste pojeli, na primjer iz masnoća ili bjelančevina, a drugi mogući izvor su masne zalihe koje već imate u tijelu i to dovodi do mršavljenja. Hrana koja sadrži manje energije u obliku ugljikohidrata se može nazvati hranom s manjim udjelom ugljikohidrata.

Učinkovitost prehrane s manje ugljikohidrata je u posljednje vrijeme pod povećalom struke jer neki znanstvenici i nutricionisti smatraju da je takva prehrane bacanje vremena i da dugoročno nema koristi za ljudsko tijelo od takve prehrane. Glavni argument je da ako bazirate prehranu na takvim namirnicama mjesečno gubite samo pola kilograma a to se smatra zanemarivim. Èinjenica je da ako mršavite samo na osnovi takve prehrane, učinak će biti polagan, no postoji način da to postane mnogo brže, a taj je da povećate potrošnju energije u tom istom razdoblju. Povećana tjelesna aktivnost nužno dovodi do povećane potrošnje kalorija, a smanjeni unos kalorija u obliku ugljikohidrata uzrokuje da tijelo mora uzimati energiju iz drugih izvora a to su masne zalihe. Još uvijek će to možda biti malo sporije nego rezultati koje dobijete nekom ekstremnom dijetom, ali barem nema posljedica za zdravlje.

Dodatni argument protiv ovakve prehrane je da ako prestanete jesti hranu s manje ugljikohidrata i vratite se na prehranu koju ste imali prije da ćete sve kilograme dobiti natrag. To je uglavnom istina, jer je velika vjerojatnost da je vaša prehrana bila totalno pogrešna i zato ste se udebljali i prvi put.

Treći argument na koji protivnici ovakve prehrane ukazuju su nuspojave koje se događaju zbog manjka ugljikohidrata a to mogu biti vrtoglavica, glavobolja i opća slabost. Neke od ovih nuspojava su direktno povezane s manjkom šećera u krvi, koji dolazi od unesenih ugljikohidrata, kao na primjer glavobolja, dok su drugi simptomi samo pokušaj tijela da vas smiri i da legnete kako bi trošili manje kalorija jer je tijelo otkrilo da ste unijeli manje a tijelo ne želi trošiti zalihe masnoća ako nije stvarno hitno (zato je tako teško skinuti tu masnoću). Da biste izbjegli tu pojavu, polako smanjujte unos ugljikohidrata. Ako ste na primjer jeli dvije šnite kruha za ručak, počnite jesti jednu šnitu pa za dva tjedan smanjite da uopće ne jedete kruh. Nemojte naglo prekinuti jesti ugljikohidrate.

Nuspojave koje se dovode u vezu s manjkom ugljikohidrata se mogu pojavljivati tjednima sve dok tijelo ne privikne, posebno ako ste inače imali tendenciju jesti dosta slatkog i mnogo tjestenine. Tjelesna vježba može pomoći i kod tih nuspojava iako možda paradoksalno zvuči jer vježbanje povećava potrošnju šećera. Rad mišića dovodi do ispuštanja endorfina koji vas čini zadovoljnim i sretnim, što dovodi do ispuštanja nekih drugih hormona u tijelu te ukupno se osjećate dobro a nedostaje vam ugljikohidrata.

Nemojte ovaj ili slične tekstove protumačiti na način da treba totalno izbaciti ugljikohidrate i preći na proteinsku dijetu ili nešto slično. Ne! Hrana koju jedemo treba biti uravnotežena. Svaki obrok mora sadržavati sve što vam treba: ugljikohidrate, bjelančevine, masnoće, minerale i ostale esencijalne tvari. Samo je bolje da neki sastojci budu u boljem obliku.

Ugljikohidrati bi trebali biti što je moguće kompleksniji kako bi pomagali u probavi i teško ih je razgraditi. Masnoće trebaju biti nezasićene, po mogućnosti.

Share and Enjoy !

Shares
Exit mobile version